Ostajte ovde – Aleksa Šantić

Aleksa Šantić (1868–1924) nesumnjivo zauzima značajno mesto među srpskim pesnicima s kraja XIX veka i prvih decenija XX veka. Po mišljenju mnogih kritičara, Aleksa Šantić je postigao najviše u rodoljubivoj poeziji. Šantić domovinu vidi kao majku, ali je veliko pitanje što domovina današnjem čoveku zaista jeste – majka ili maćeha? Ili je samo naša grešna perspektiva za boljim, daljim, drugačijim utoliko više sužena, da ne vidimo ono što je Šantić zaista video? Ostajte ovde je patriotskta pesma puna naboja i nacionalnog ponosa kojom su nebrojeni iseljenici ispraćani i koje su se mnogi naši ljudi u tuđini setili, kada ih nostalgija za starim krajem i domom uznemiri. Pročitajte je…

3946cc5a2ed843c2c9fca0b4efcd28ba_l

OSTAJTE OVDE… 

Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat kô što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Od svoje majke ko će naći bolju?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova.

Za ovu zemlju oni bjehu divi,
Uzori svijetli, što je branit znaše,
U ovoj zemlji ostanite i vi,
I za nju dajte vrelo krvi vaše.

Kô pusta grana, kad jesenja krila
Trgnu joj lisje i pokose ledom,
Bez vas bi majka domovina bila;
A majka plače za svojijem čedom.

Ne dajte suzi da joj s oka leti,
Vrat’te se njojzi u naručju sveta;
Živite zato da možete mrijeti
Na njenom polju gdje vas slava sreta!

Ovdje vas svako poznaje i voli,
A tamo niko poznati vas neće;
Bolji su svoji i krševi goli
No cvijetna polja kud se tuđin kreće.

Ovdje vam svako bratsku ruku steže –
U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta;
Za ove krše sve vas, sve vas veže:
Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta,

Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba
Neće vas grijat kô što ovo grije –
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije…

1896.

ALEKSA ŠANTIĆ

Više o pesmi pročitajte na sledećim stranama:

aleksasantic.com

artnit.net

grafx.ba

bastabalkana.com

slikeinovosti.blogspot.rs

medias.rs

nkp.ba

e-novine.com

Posted on 25. januara 2016., in Analize književnih dela, Priče i pesme. Bookmark the permalink. Postavi komentar.

Postavi komentar